Šta su umnjaci i kada postaju problematični?
Umnjaci, poznati i kao treći molari, zubi mudrosti često su predmet raznih mitova i zabluda. Mnogi ljudi doživljavaju izbijanje umnjaka kao bolno iskustvo, dok drugi vjeruju u različite mitove koji kruže kada su u pitanju ovi zubi. Umjesto da padnete pod uticaj mitova, potražite stručno mišljenje kako biste održali osmijeh zdravim i srećnim.
Dosta često se dešava da pacijenti imaju neiznikle ili impaktirane umnjake. Mogu li oni da stvore probleme čovjeku?
Studije pokazuju da učestalost impakcije umnjaka varira od 17% do 32%. Međutim, važno je napomenuti da svi impaktirani umnjaci neće nužno stvoriti probleme pacijentima. Iako mnogi ljudi nemaju simptome, simptomi na koje treba reagovati uključuju pojavu bola, otoka i crvenila u regiji neizniklog zuba, kao i otežano otvaranje usta.
Redovni stomatološki pregledi i RTG dijagnostika omogućavaju pravovremeno utvrđivanje prisustva impaktiranih umnjaka i prevenciju mogućih problema.
Kada je vađenje umnjaka neophodno?
Nije svaki umnjak osuđen na vađenje, ali postoje jasne indikacije kada je to najbolja opcija. Najčešći razlozi zašto se vade umnjaci su nedostatak prostora, učestale upale, jak bol, kvarovi na samom umnjaku ili oštećenje susjednih zuba.
Ako umnjak svojim položajem ugrožava drugi kutnjak, pravi džepove u kojima se skupljaju bakterije ili ne može da se adekvatno očisti, rizik od ozbiljnijih komplikacija raste. Tada stomatolog zajedno sa vama procjenjuje da li umnjaci moraju da se vade ili postoji mogućnost da se još neko vrijeme prate.
Postoji razlika između „običnog“ i hirurškog vađenja. Klasično vađenje podrazumijeva da je zub u boljem položaju, vidljiv u ustima i da se može izvaditi standardnim instrumentima. Kod impaktiranih umnjaka ili onih koji su zarotirani u kosti, najčešće je potrebno hirurško vađenje, uz manji rez i prilagođenu tehniku. I jedno i drugo se rade u lokalnoj anesteziji i ne bi trebalo da budu bolni, već samo neprijatni u smislu pritiska.
Kako izgleda procedura vađenja umnjaka?
Sam proces vađenja umnjaka počinje pregledom i rendgenskim snimkom, kako bi se tačno odredio položaj zuba i korijenova. Zatim se daje lokalna anestezija, pa kada regija potpuno utrne, stomatolog specijalnim instrumentima olabavi zub i izvadi ga iz ležišta, a kod impaktiranih umnjaka po potrebi pravi mali rez na desnima i uklanja dio okolne kosti. Na kraju se rana ispere, eventualno ušije, postavi se tampon i dobijate uputstva kako da se ponašate narednih sati i dana.
Oporavak nakon vađenja umnjaka
Nakon vađenja umnjaka normalno je da postoji blagi do umjereni bol i otok u prvih nekoliko dana, koji se postepeno smanjuju. Stomatolog će najčešće prepisati analgetike i dati vam uputstva kako da hladite regiju spolja, koliko dugo da odmarate i šta da izbjegavate.
Preporuka je da prvih dana jedete mekšu, ne previše vruću hranu, da ne pijete na slamčicu i da ne ispirate usta prečesto i previše jako, kako se ne bi poremetio krvni ugrušak u rani. U zavisnosti od vrste zahvata i vašeg opšteg zdravlja, oporavak obično traje od nekoliko dana do oko dvije nedelje, dok se otok i neprijatnost potpuno ne povuku.
Uz poštovanje savjeta stomatologa, redovno održavanje higijene okolnih zuba i kontrolne preglede, smanjuje se rizik od komplikacija i infekcija u rani.
Kada vaditi umnjake?
Vađenje umnjaka nije zahvat koji je potreban svim pacijentima. Kod određenog broja ljudi, umnjaci niču na vrijeme, postavljaju se u pravilnom položaju i ne stvaraju probleme.
Zato su redovne kontrole i rendgenski snimci ključni. Uz njih stomatolog može da prati do kada rastu umnjaci, da li se njihov položaj mijenja i da li u nekom trenutku počinju da prave problem. Pravovremena odluka o vađenju, ako je potrebno, uvek je bolja nego čekanje da se pojavi jaka upala ili oštećenje susjednih zuba.
Zaključak
Iako su umnjaci evolucijski izgubili svoju funkciju, njihovo vađenje i dalje predstavlja važan dio stomatološke njege. Redovnim stomatološkim pregledima i preciznim dijagnostikama, možete smanjiti rizik od problema i osigurati zdravo stanje usne šupljine.